POSLOVNI REČNIK
Po azbučnom redu:
Pozivni centar
Dan karijera
Studija sluÄŤaja
Tok novca
Audicija
LeĹľerno
Priprema i dostava hrane i pića
Lanac nabavke
Predsedavajući
Upravljanje promenama
Ćaskanje
Prijava
Kratko putovanje
Osvetljena plakatna površina
Skup
Sistem za upravljanje sadrĹľajem
Pauza za kafu
Konferencijski poziv
Savetovanje
Upravljanje poslovnim rezultatima
Kopirati i prilepiti
Osoba zaduĹľena za osmišljavanje tekstova i poruka
Osnovna delatnost
Rukovodilac razvoja
Analiza troškova i koristi
Usmeren na kupca
Menadžer zadužen za određenu zemlju
Porez na uvezena dobra.
KoliÄŤina novca koju treba platiti za odreÄ‘enu jedinicu robe ili usluge. Nivoi i dinamika cena odreÄ‘eni su brojnim, preteĹľno društvenim faktorima. Svi oni utiÄŤu na cene preko sledeće ÄŤetiri komponente: proseÄŤne društvene cene, trĹľišnog uticaja na cene, drĹľavnog uticaja na cene i uticaja konkretne firme na cene. Dva osnovna pojavna oblika cena u praksi poslovanja jesu → cena koštanja, ili ulazna cena, i → prodajna cena, ili izlazna cena.
U savremenoj trĹľišnoj privredi centralna banka je vodeća ustanova kreditno - monetarnog sistema, ÄŤije su funkcije da osigura nesmetano funkcionisanje bankarsko - finansijskog sistema i da vodi monetarnu politiku, to jest kontroliše koliÄŤinu novca u opticaju u funkciji osiguranja niske stope inflacije bez izazivanja visoke nezaposlenosti. Centralna banka je u svim monetarnim sistemima u svetu i dalje zadrĹľala ranije steÄŤeno monopolsko pravo da vrši kreiranje primarnog novca (štampanje novÄŤanica i kovanje novÄŤića).
Guvernere centralne banke postavlja parlament, tj. vlada, pa samim tim ona I kontroliše njen rad. Ipak je sve širi krug onih koji veruju da je stabilna moneta (nacionalna novÄŤana jedinica) baza uspešne ekonomije i da se (zlo)upotreba monetarne politike (za finansiranje budĹľetskog deficita, smanjenje
nezaposlenosti i sl.) moĹľe spreÄŤiti samo nezavisnošÄ‡u monetarne vlasti (centralne banke) od izvršne (vlade).
Privreda u kojoj se znaÄŤajnija ekonomska pitanja centralno rešavaju, odnosno u kojoj se preduzeća javljaju kao delovi jedinstvenog privrednog organizma pod upravom drĹľave, za ÄŤiji raÄŤun preduzeća i posluju, imajući tako samo operativnu samostalnost. Bazira se na drĹľavnoj svojini nad sredstvima za proizvodnju, centralizovanom drĹľavnom privrednom planiranju i administrativnom upravljanju i rukovoÄ‘enju. Najpre je formirana u SSSR. Nakon nacionalizacije sredstava za proizvodnju, drĹľava je preuzela kompetencije u regulisanju privrednog Ĺľivota.
Centralno-planski privredni sistem pokazao se vrlo efikasnim pri niskom stepenu razvoja proizvodnih snaga i nepovoljnoj unutrašnjoj situaciji zemlje. Na višem stepenu ekonomskog razvoja, on postaje koÄŤnica daljeg privrednog napretka zbog svoje rigidnosti, neelastiÄŤnosti i vrlo malih materijalnih stimulansa radnih kolektiva i pojedinaca u njima.
Ustupanje potraĹľivanja ili prava pismenom izjavom poverioca (cedenta) u korist novog poverioca (cesionara). Sklapanjem ugovora o cesiji novi poverilac stupa na mesto sadašnjeg. DuĹľnik ne mora biti obavešten o ovom poslu, a takoÄ‘e se ne mora traĹľiti njegova saglasnost. Ali, uobiÄŤajeno je da se duĹľnik ipak obaveštava, da ne bi izvršavao svoju obavezu prema starom poveriocu. Cesijom se, prema tome, ne moĹľe pogoršati poloĹľaj duĹľnika. Suština ovog posla se sastoji u tome da cedent cesijom, tj. prenošenjem potraĹľivanja, izmiruje obavezu prema cesionaru koji je njegov poverilac.
Analiza obraÄŤuna oportunitetnosti tj. isplativosti ulaganja u kojoj se uporeÄ‘uju sadašnje vrednosti ulaganja (troškova) i koristi.