RIZNICA MUDROSTI
Po autoru:
Po kategoriji:
Bes | Bog | Bogatstvo | Bol | Bolest | Brak | Genije| Greška | Deca | Dobrota| Deca | Država | Žena | Život | Zdravlje | Znanje | Ideja | Istina | Izgled | Laž | Lenjost | Lepota | Ljubav | Majka | Mladost | Mržnja | Mudrost | Muškarac | Muškarac i Žena | Neprijatelji | Nesreća | Novac | Oči | Politika | Posao | Poštenje | Pozajmica | Prijateljstvo | Rad | Rat | Samoća | Siromaštvo | Sloboda | Smeh | Smrt | Sreća | Starost | Uspeh | Čovek
O Samoći

Bolje je biti sam nego u rÄ‘avom društvu.
ÄŚovek ne treba da bude sam, ÄŤak ni u raju.
Nije dobro da je ÄŤovek sam, a naroÄŤito ne treba da radi sam; njemu je još kako potrebno uÄŤešÄ‡e i podstrek ako hoće da uspe.
Samoća je lepa stvar ako čovek sam sa sobom živi u miru i ako se bavi nečim određenim.
Vi pronaÄ‘ete u samoći samo ono što ste u nju doneli.
Onaj ko ne moĹľe da Ĺľivi u društvu, ili ko nema potrebu za tim, pošto je dovoljan sam sebi, mora bili ili zver ili Bog.
Ukoliko od društva uÄŤimo kako da Ĺľivimo, samoća treba da nas uÄŤi kako da umremo; tu nema laskavaca.
Usamljenost je praznina, a ÄŤovekova duša se isto tako uĹľasava praznine koliko i njegovo telo.
MoĹľda se ÄŤak i emocije umore kada je ÄŤovek sam sa sobom.
Teško jednome.
Ako se bojiš usamljenosti, ne Ĺľeni se.
Usamljena stabla, ako uopšte narastu, narastu visoko.
Da li ste ikada u mraku slušali kako kuca sat? Kako moĹľe da zagrli usamljenog ÄŤoveka taj zvuk, kako moĹľe tišinu da mu ublaĹľi, ili objasni, da mu je tiho polegne na srce.
Samoća je katkad najbolje društvo.
Najveća naša muka u Ĺľivotu proizilazi odatle što smo veÄŤno sami, a sva naša nastojanja, svi naši ÄŤini teĹľe za tim da izmaknemo toj samoći.
Samoća je satanino polje za igru.
BolniÄŤarka odrasle duše je samoća.
Samoća je isto toliko potrebna mašti kao što je društvo korisno za karakter.
Panika u masi koju povezuje neka vrsta zajedniÄŤkog interesa nije tako strašna kao panika usamljenog ÄŤoveka.
Uprkos velikoj populaciji ove planete, muškarci i Ĺľene ostaju danas nešto najnepristupaÄŤnije na svetu.
Ima dana kada je samoća teško vino koje nas opija slobodom, drugih kada je gorki tonik i trećih kada je otrov koji ÄŤini da udaramo glavom o zid.
Usuditi se živeti sam je najređa hrabrost, ima mnogih koji će rađe sresti najgoreg neprijatelja na otvorenom polju, nego svoje srce u svojoj radnoj sobi.
Sve naše zlo dolazi zbog toga što ne moĹľemo da budemo sami: otuda kocka, raskoš, neuredan Ĺľivot, vino, Ĺľene, neznanje, ogovaranje, zavist, zaboravljanje na samog sebe i na Boga.
ÄŚovek je u samoći srećniji, nego u društvu. Da to ne dolazi otuda, što se u samoći misli na stvari, a u svetu smo prinuÄ‘eni da mislimo na ljude?
Ko ne voli samoću, taj ne voli slobodu. Čovek je slobodan jedino kad je sam.
Svaki ÄŤovek koji je pravi ÄŤovek treba da nauÄŤi da ostane sam usred svih, da misli sam za sve- i, po potrebi, protiv svih.
Biti zreo znaÄŤi biti usamljen.
UĹľivaš li usamoći, sazreo si.
U samoći se, doduše, stiÄŤu znatni kvaliteti, ali u istoj toj samoći se i gube kvaliteti, i ÄŤesto i oni uroÄ‘eni.
Usamljenost rada misao, misao nezadovoljstvo, nezadovoljstvo pobunu.
Sve naše nedaće dolaze odatle što ne moĹľemo biti sami.
U samoći oseća bednik svu svoju bedu, veliki duh svu svoju veličinu.
Mi smo uglavnom usamljeniji kada izađemo među ljude nego kad ostanemo u svojim sobama.
Samoća prija ipak samo onda kada je sam izabereš.